InTER: „Frikonomija severa Kosova“

0
717

Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) predstavio je danas u Kosovskoj Mitrovici  studiju „Frikonomija severa Kosova“, koja sadrži analizu stanja privrede u četiri opštine na severu Kosova, posebno u okolnostima koje prate potpisivanje Briselskog sporazuma.

Studija je deo projekta “Analiza stanja privrede na severu Kosova nakon potpisivanja Briselskog sporazuma – gde su šanse za zapošljavanje?” koji realizuju InTER i Radio-televizija Mir iz Leposavića.

Studija pokazuje da su najzastupljenije privredne delatnosti na severu Kosova i Metohija trgovina na veliko i malo, poljoprivreda, prerađivačka industrija i građevinarstvo, kaže istraživač Intera Jovana Jakovljević.

Pa ipak, napominje  da ovakva struktura privrednih delatnosti mimoilazi Kosovsku Mitrovicu, gde poljoprivreda nije u tolikoj meri zastupljena, već je zamenjuju stručne, inovacione i tehničke delatnosti, zbog prisustva univerziteta.

Kada je reč o trendu registracije privrednih subjekata na severu Kosova, posmatrajući  period od 2000. godine kada su počele registracije privrednika u Agenciju za registraciju privrednih subjekata Kosova,  pa do kraja 2017. godine, Jakovljević je navela da se broj privrednih subjekata registrovanih  u kosovski sistem značajno povećao nakon Briselskog sporazuma, a najviše registracija je zabeleženo  2015. godine.

“Prelomna tačka u odnosu na koju smo gledali promene jeste Briselski sporazum odn.od aprila 2013.godine i negde je približno isti broj privrednih subjekata registrovan u godinama pre i nakon Briselskog sporazuma, s tim što imamo jedan duži period od 13 godina koji prethodi Briselskom sporazumu, u odnosu na četiri godine nakon njegovog potpisivanja.

Što se tiče dinamike registracije privrednih subjekata u kosovski pravni sistem, za godine za koje smo imali podatke, vidimo da je najviše registracija bilo u 2015-oj godini, što je značajno više nego u godinama pre, kao na primer 2011.godine, kada smo imali svega 30 registracija, tako da možemo da kažemo da se broj privrednih subjekata koji se registrovao u kosovski sistem značajno povećao nakon Briselskog sporazuma” – kazala je Jakovljević.

Ona je napomenula da je ukupno registrovano  3180 privrednih subjekata što je prilično veliki broj u odnosu na veličinu opština i broj stanovnika.

Rezultati su pokazali da je većina tih preduzaća poslovala dugoročno ili i sada posluje, odn. svega nekih 5 odsto preduzeća (oko 14 ukupno ) registrovanih u periodu 2000.-2017.godine je ugašeno.

Pored registracije, u studiji se kao jedan od najvećih kočničara privrednog progresa navodi nezaposlenost koja na Kosovu pogađa 30% radno sposobnog stanovništva.

Na severu KiM trenutno je registrovano  oko 7000 nezaposlenih  lica,  a poseban problem koji pogađa kompletno kosovsko društvo jeste rad na crno.

Preporuke studije  odnose se na organizovaniji odgovor privrednika na izazove sa kojima se suočavaju.

“Smatramo da bi trebalo što pre reagovati i formirati ili radno telo ili udruženje koje bi se bavilo specifičnim problemima preduzetnika sa severa Kosova, koji zaista posluju u nepovoljnom okruženju, koji imaju svakodnevne bezbednosne izazove, organičenost tržišta, slobode kretanja, ljudi, roba i usluga.

Ono što mi promovišemo jeste  jačanje poslovne saradnje između preduzeća sa severa i iz ostalih delova Kosova, a posebno je značajno promovisati i primere dobre prakse kod uspešnog  poslovanja zasnovanog na međuetničkoj osnovi” –  kazala je Jakovljević.

Kompletna studija predstavljena je i dokumentarnim filmom u produkciji TV Mir iz Leposavića u kome je posebna pažnja posvećena razvoju turizma, posebno u opštini Zubin Potok.

Projekat je finansijski podržala Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS).

(radiokontaktplus, 25/01/2018)