Primena zakona, promena uputstava i pritisak međunarodne zajednice za bolju vladavinu prava

0
679

Za bolju vladavinu prava na Kosovu potrebna je primena zakona, rad na promeni administrativnih uputstava, ali i pritisak međunarodne zajednice na kosovske institucije i oslobađanje od etničke dimenzije, rečeno je danas između ostalog na panel diskusiji na temu vladavine prava koja je održana u EU info centru u Kosovskoj Mitrovici.
U panelu, sa glavnom temom status vladavine prava i njen uticaj na građane, učestvovali su Huan Karlos Galoča Morales( UN), Katarina Grbeša (Kancelarija Evropske unije na Kosovu/ Specijalni predstavnik EU na Kosovu), Milica Andrić ( NVO Aktiv) i Ijan Bankroft ( EULEX).

Ijan Bankroft, koordinator Euleksa na severu Kosova rekao je između ostalog, da je Sever poseban kontekst u prostoru Kosova I iz tog razloga I misija ima posebno posvećeno prisustvo ovde I na neki način zaseban mandat.

Bankroft je rekao da ono što je bio problem, ali se popravlja, jeste taj vakuum koji je postojao na Severu što se tiče sistema krivičnog pravosuđa.

On je istakao da nažalost, dogovor Beograda I Prištine o pravosuđu malo kasni što se tiče sprovođenja na terenu.

Postojeći sudovi na Severu nisu preuzimali krivične slučajeve još od 2013.godine to znači da je nekažnjivost bila široko rasprostranjena I za dve ipo godine koliko sam ovde, mnogo slučajeva je ostalo nerešeno, rekao je Bankroft.

On je istakao da građani treba da shvate ko I na koji način primenjuje zakon, imajući u vidu dosadašnje odsustvo vladavine prava.

“Nažalost, vaše razumevanje vladavine prava je razvijeno kroz odsutnost iste, kroz nekažnjivost, kroz to da vidite da neka krivična dela uopšte nisu kažnjena, a pozitivne dimenzije, za koje se nadam da ćemo doći, jasnoća imovinskih prava, funkcionisanje institucija u skladu sa jasnim zakonskim okvirom, te neke beneficije tek počinju da se ostvaruju, bar na papiru, zahvaljujući tom procesu pravosudne integracije. Sledeće što treba da vidimo je da to funkcioniše u potpunosti u praksi” – istakao je Bankroft.

Milica Andrić iz NVO Aktiv napomenula da je na Severu postojala slaba vladavina zakona i ljudi su postali odvojeni od osećaja države ili toga šta to znači biti odgovoran građanin, javni službenik …bilo koju ulogu da imate u životu.

Nekažnjivost ne ide samo uz zajednicu, ne samo uz građane, već su to godine nekažnjivosti za kosovske institucije, a kao posledica toga je toliko neformalnih odluka kosovske Vlade koje direktno utiču na živote ne samo kosovskih Srba, već svih drugih manjina, istakla je Andrić.

“Najveći problemi sa tim neformalnim odlukama kosovske Vlade koje prođu bez ikakve rekacije tj.prođu nekažnjeno od međunarodne zajednice, pa čak I od Srbije koja na njih nikad ne reaguje, to su odluke koje se odnose na zabranu uvoza knjiga na srpskom jeziku , udžbenika za školu od septembra 2015.godine, zatim odluka da se ne izdaju dokumenti pripadnicima manjinskih zajednica I odluka iz maja ove godine da se zabrani korišćenje pasoša koje je izdala Republika Srbija” – naglasila je Andrić.

Te odluke, podvukla je Andrić, krše mnoge zakone – o obrazovanju, opštinama, državljanstvu koji jasno kaže da svaki kosovski građanin ima pravo na višestruko državljanstvo I samom tim imate pravo na više putnih isprava i to je slučaj svuda, osim na Kosovu.

Osvrnuvši se na jedan od prvih sporazuma u okviru tehničkog dela Briselskog procesa – Sporazum o matičnim knjigama, Andrić je napomenula da su matične knjige bile predate, njih je kopirao i overio Euleks, ali kosovska Vlada nije ažurirala, odn. nisu preneli podatke iz srpskih matičnih knjiga venčanih i umrlih u kosovski civilni registar i zato smrti i brakovi nisu priznati.

Prema njenim rečima, iz kosovske Vlade su čuli da nemaju dovoljno novca da integrišu još 30 ljudi iz bivšeg MUP-a Srbije, da odrade taj posao, ali smatra da to može da se uradi za tri meseca sa 10 ljudi.

Neka od rešenja problema sa dokumentima su krajnje jednostavna i zasnovana su ili na primeni zakona, kao npr.u slučaju Zakona o obrazovanju u opštinama, ili radu na promeni administrativnih uputstava, ukazala je Andrić, dodajući da je samo potreban mali pritisak međunarodne zajednice, jer Vlada nije otvorena da to čini.

“Na sreću, na Kosovu zakoni nisu preterano normativni, ne ulaze u preterano mnogo detalja, na primer.Zakon o prostornom planiranju na Kosovu ima 19, dok isti zakon u Srbiji ima 139 stranica. Na Kosovu ne morate toliko da se mučite sa promenom zakona, za to vam treba 2 godine, već možete da radite na promeni administrativnih uputstava, čija izmena je potrebno da bude izglasana samo u Vladi, a što može da se odradi za 3 meseca” – kazala je Andrić.

Prema njenim rečima, generalno govoreći, rešenje za sve probleme sa kojima se suočavaju srpski građani na Kosovu jeste da se problemi oslobode te etničke dimenzije.

‘Sve te stvari se vrlo lako mogu rešiti, ali nedostaje nam i dalje pritisak međunarodne zajednice ili čak volja političkih predstavnika većinskog stanovništva da reaguju” – zaključila je Andrić.

Huan Karlos Galoča Morales iz UN rekao je da UNMIK na Kosovu nema taj izvršni deo već je njihov rad usredsređen na praćenje, izveštavanje, a bave se koordinacijom sektora vladavine prava, gde se civilno društvo angažuje zajedno sa međunarodnim organizacijama I drugim akterima, razmenjuju informacije, sprovode projekte u praksi.

Ljudska prava i vladavina prava idu zajedno, podvukao je Morales

“Vladavina prava je suštinski važna da bi ljudi bili u stanju da vode normalan život, posao, da se venčavaju , stiču imovinu….Ta veza između vladavine zakona, ljudskih prava, mira i bezbednosti jeste jedan od elemenata zašto je to toliko bitno” – rekao je Morales.

(radiokontaktplus.org, 14/12017)