Mesečna beleška

0
1215

Gotovo dva meseca posle izbora, Kosovo još uvek nema novu vladu. Uprkos tome, na frontu dijaloga/normalizacije tokom jula meseca je bilo, ako ne radnji, onda bar reči – ništa neuobičajeno. Odmah na početku meseca, šefica evropske diplomatije, Federica Mogherini je pozvala dva predsednika, Hashima Thaçija i Aleksandra Vučića na sastanak, koji je okvalifikovan kao neformalan, da bi se zatim izašlo sa saopštenjem da su se  “oni složili da rade na početku jedne nove faze dijaloga između Beograda i Prištine za normalizaciju odnosa i pomirenje. Isto tako su naglasili značaj sprovođenja sporazuma postignutih tokom dijaloga bez kašnjenja.” Visoka predstavnica je potvrdila “posvećenost EU evropskoj perspektivi celokupnog Balkana.”

O sprovođenju malo kasnije, prvo da se osvrnemo na najavu jedne nove faze dijaloga. 

Ovu poruku je Mogherinijeva potvrdila i tokom intervjua za europeanwesternbalkans.com uoči četvrtog samita Zapadnog Balkana koji je održan u Trstu, u Italiji, negde sredinom meseca. Ona je navela da je ova godina bila “veoma intenzivna za odnose Beograda i Prištine; samo nekoliko meseci ranije situacija je bila napeta, ali danas se nalazimo ispred jednog novog i jedinstvenog  slučaja za pomirenje.”

I Thaçi je rekao da “veruje da će se uskoro doći do istorijskog sporazuma o normalizaciji odnosa i pomirenja između Kosova i Srbije, čiji finalni cilj je prihvatanje realnosti.” U jednom intervjuu datom za srpsku novinsku agenciju Tanjug, on je naveo da “ovo neće možda biti popularno ni za mene, niti za predsednika Vučića, ali će biti dobro i za Kosovo i za Srbiju. Naša je sudbina da platimo jednu političku cenu za bolju budućnost budućih generacija.”

Buduće generacije su preokupacija i Vučića u njegovom autorskom tekstu u novini Blic gde priča o   unutrašnjem dijalogu o Kosovu koji on ima na umu da započne.“ Da bi naš napredak bio stalan i održiv, trebalo bi da mi, ako ništa drugo, bar pokušamo da rešimo (Gordijev) čvor Kosova, a ne da se krijemo i ostavimo veći teret našoj deci.” 

U vezi sa tekstom predsednika Vučića, Joanna Hanson iz New Perspektive piše da je “najvažnijeje da možemo da se nadamo da ove reči pokazuju iskreni cilj da se ide napred i da se radi na prošlosti, a ne samo još jednu političku taktiku.” 

Ovako je bilo tokom jula meseca na verbalnom planu, a što se tiče radnji, stvari su bile nešto drugačije. Kancelarija EU na Kosovu je objavila da je anulirala finansijsku pomoć u iznosu od 7.8 miliona evra za Severnu Mitrovicu za projekte koji su predviđali izgradnju kulturnog centra i univerzitetske zgrade, pošto, kako je navedeno u obaveštenju, ”lokalne vlasti nisu uspele da uklone postojeće ilegalne zgrade i da omoguće pristup na svim gradilištima.” Predsednik opštine, Goran Rakić, je iskazao  svoje  “apsolutno razočarenje” i izjavio da je pravi razlog za ovu odluku bio zahtev specijalne predstavnice EU na Kosovu, Nataliye Apostolove, “da naša opština omogući nastavak revitalizacije mosta bez ikakve garancije kada je u pitanju očuvanje bezbednosti građana, što je naš primarni interes .” Apostolova je porekla da je politika imala bilo kakav uticaj na ovu odluku naglasivši da nema nikakve veze sa revitalizacijom glavnog mosta i pešačke zone.

Revitalizacija mosta i glavne deonice u Severnoj Mitrovici, po rečima ministarke za dijalog, Edite Tahiri, u sklopu je sporazuma koji su “prekinuti u raznim fazama sprovođenja.”  U poslednjem zvaničnom izveštaju koji se tiče sprovođenja Briselskih sporazuma, koji je podnet EU u julu mesecu (nosi datum 6. jul ali je objavljen 21. jula) stoji da su “neki od sporazuma potpuno blokirani, kao što su: sporazumi o energiji, zakonodavstvu i diplomama. Ostali sporazumi su prekinuti tokom raznih faza sprovođenja kao npr.: sporazum o katastru, gašenje “civilne zaštite”, revitalizacija mosta u Mitrovici, revitalizacija glavne ulice u Severnoj Mitrovici, potpuno raspuštanje preostalih paralelnih struktura Srbije na Kosovu. Neki drugi sporazumi su pretrpeli kašnjenja, a neki od njih su: asocijacija i reciprocitet u vezi sa registarskim tablicama.”