Otpor ili pragmatizam

Dok su na severu srpski predstavnici podneli ostavke u Kosovskoj policiji, pravosuđu, tužilaštvu i skupštinama opština, na jugu se to nije dogodilo. Zašto?

0
195

Kao neretko do sada, četiri opštine sa srpskom većinom, Severna Mitrovica, Zubin Potok, Zvečan i Leposavić, proizvode situacije koje onda određuju centralnu agendu. Tako se dogodilo i ove vrele jeseni koju smo ostavili iza sebe. 

Petog novembra, na jednom sastanku iza zatvorenih vrata u Zvečanu, predstavnici Srba sa severa odlučili su da napuste sve kosovske institucije, uključujući srpske pripadnike Kosovske policije, pripadnike pravosuđa i onih iz tužilaštva na severu. Njima su prethodile ostavke srpskih ministara u Vladi i predaja poslaničkih mandata u Skupštini Kosova. U nizu ovih ostavki došlo je i do predaje dužnosti gradonačelnika i odbornika u četiri opštine na severu.

Sve ove radnje imale su zajednički povod, njihovo neslaganje sa početkom primene odluke centralne vlade o registarskim oznakama vozila. Kasnije su usledile tenzije i barikade do poslednjih dana decembra. 

Međutim, tako nisu postupili Srbi u šest drugih opština na jugu, gde čine većinu. 

Govoreći za New Perspektivu, predsednica Evropskog Pokreta Srba sa Kosova, Rada Trajković, kaže da je na jugu situacija drugačija. Prema njenim rečima, srpski građani u enklavama su tu ostali uglavnom zahvaljujući crkvi. 

“Na jugu je uvek bilo jačeg otpora na odluke Beograda i uvek je bilo alternativnih političkih glasova. Demokratska svest građana na jugu je veća i Beograd je toga veoma svestan. Prema tome, Beograd izbegava da šalje direktive Srbima na jugu, jer strahuje da se te naredbe ne mogu u potpunosti sprovesti, što bi kompromitovalo i pokazalo slabost na terenu [predsednika Srbije, Aleksandra] Vučića i [potpredsednika Srpske liste, Milana] Radoičića. Za sada, na jugu oni imaju druge metode uticaja, usmerene na nezaposlene i one koji su socijalno ugroženi. Oni nude socijalnu pomoć nezaposlenima sa juga kako bi ojačali njihov uticaj, dok, s druge strane, iz brige za socijalna pitanja, isključuju crkvu. Sve su to nove metode za “vrbovanje” političke podrške među Srbima na Kosovu,” rekla je Trajkovićeva, trenutno savetnica ministra za zajednice i povratak u Kurtijevoj vladi, ističući da je sever pod potpunom kontrolom Radoičića, čija se naređenja tamo ne mogu odbiti.  

Štaviše, Trajković kaže da je nedavni odlazak Srba stvorio novu realnost, udvostručivši broj onih koji su finansijski “izolovani” na severu.

Na severu su sve naredbe 100% ispunjene, inače će svako ko se odupre suočiti sa fizičkom, materijalnom ili egzistencijalnom odmazdom. Od odluke da Srbi sa severa napuste kosovske institucije, mi imamo jednu drugu, novu realnost gde lica koja su napustili institucije Kosova sada dobijaju primanja od strane Srbije. Ranije su od Srbije bili zavisni samo zaposleni u srpskim institucijama, dok sada na severu i oni koje plaća Priština zavise isto tako i od Srbije. Kada su ljudi finansijski zavisni od Beograda, teško je doći do bilo kakvog odvajanja ili emancipacije. Od Prištine su potrebna veća ulaganja u zapošljavanje i socijalne programe, kao i institucionalna sigurnost koja će biti stalna i zagarantovana, koja neće zavisiti od naklonosti ili dobre volje bilo koga koji je na vlasti,”  dodala je dalje ona.  

Ali, nadasve, Trajkovićeva kaže da je neophodna stabilizacija bezbednosti kako bi se ljudi rasteretili i oslobodili blokade i mentalnog pritiska koji promoviše Srpska Lista.

Dok, s druge strane, Slobodan Petrović, predsednik Samostalne Liberalne Stranke, koji je bio na važnim funkcijama u institucijama Kosova kao zamenik premijera, ministar administracije lokalne samouprave i poslanik Skupštine Kosova, kaže da Srbi na jugu i oni na severu žive u strahu i nesigurnosti.

On je uveren da su poslednjih meseci znatno povećane mogućnosti Srba da izađu iz institucija. 

“Poverenje u kosovske institucije nikada nije bilo na nižem nivou nego što je sada, a s druge strane, malo se radi na tome da se vrati međusobno poverenje. Ako biste me pitali pre nekoliko meseci, bio bih siguran da do toga neće doći, iako danas u ovoj atmosferi punoj tenzija nije dovoljno da se donesu ishitrene i nepromišljene odluke sa obe strane. Ja sam mišljenja da su šanse za izlazak iz institucija male, ali su mnogo veće nego što je to bio slučaj pre nekoliko meseci. Odluka o izlasku iz institucija bila bi štetna pre svega za Srbe, ali je sigurno da ni kosovske institucije u tom slučaju ne bi imale koristi od toga. Iz tog razloga očekujem veći angažman svih političkih aktera, kako domaćih tako i stranih, da do toga ne dođe,” rekao je Petrović za New Perspektivu.

Isto tako i Milica Radovanović, iz “Nove društvene inicijative”, pominje činjenicu finansijske zavisnosti Srba od Beograda, kako na severu, tako i na jugu. Ova veza dolazi sa posredovanjem Srpske Liste koja je direktno podržano od strane Srbije.

“Srbi, kako na severu tako i na jugu Kosova, su finansijski zavisni od Beograda, s obzirom na to da je Srbija glavni poslodavac i pružalac osnovnih usluga kao što su zdravstvo i obrazovanje. Dakle, srpsko stanovništvo zavisi od Srbije, a ne od Srpske Liste. Srpska Lista je jedina stranka na Kosovu koju podržava Beograd i odatle ona i dobija vlast. Do sada nismo imali prilike da vidimo da su neke odluke koje su donete u severnim opštinama, a za koje u opštinama na jugu nije bilo podrške, ili pak protivljenja za njih, ili je doneta neka odluka u bilo kojoj opštini na jugu Kosova koja je izazvala protivljenje na severu. I na jugu i na severu Kosova postoje opozicione političke opcije, ali do sada nijedna od njih nije uspela da obezbedi značajniju podršku koja bi na neki način poljuljala poziciju Srpske Liste,” rekla je Radovanović. 

Prema tome, ona veruje da su ostavke date samo od strane Srba na severu uz pragmatični dogovor sa onima na jugu.  

Prema njenim rečima, razlog zašto su samo Srbi na severu napustili institucije, a ne i oni na jugu, više je geografske prirode i zbog bezbednosnih rizika.

“Za razliku od severa, koji čini jedno kompaktno, homogeno područje koje se približava Srbiji, na jugu, šest opština sa srpskom većinom se nalaze u različitim regionima, kao mala ostrva okružena većinskim albanskim stanovništvom. Hipotetički gledano, ako bi Srbi na jugu napustili institucije, oni ne bi imali načina da se odupru vladinim akcijama da upražnjena mesta popune pripadnicima Albanaca i drugih zajednica na Kosovu. Dakle, u ovom slučaju ne radi se o nesporazumu između opština sa srpskom većinom na severu i jugu Kosova, već je to jedna pragmatična odluka,” rela je Radovanovićeva za New Perspektivu.

Svi se jednoglasno slažu oko ekonomske zavisnosti koja se pretvara u zajedničku posvećenost u jedinstvenim odlukama. Ipak, svesno ili nesvesno, često je primećen otpor na jugu prema odlukama Srba na severu. Ali i njihovo ignorisanje od strane centralne vlasti.