Srpska emigracija sa Kosova

Prema istraživanju sprovedenom prošle godine među kosovskim Srbima, kod preko 78 odsto njih postojalo je odsustvo bliskog člana porodice. Južno od Ibra ta cifra je porasla na preko 86%. Većina ispitanika u istraživanju je takođe nagovestila da ne vide sebe na Kosovu u narednih pet godina - posebno oni u dobi od 18 do 46 godina i oni južno od Ibra.

0
1317

„Sada nema mnogo mušterija“, rekao je vlasnik albanske prodavnice nameštaja koji poseduje nekoliko prodavnica u naselju Bosnjačka Mahala na severu Mitrovice, kada sam pitala kako ide posao. „Čuo sam da se mnogo ljudi seli u Srbiju.”

Pljušte izveštaji da mnogi Srbi počinju da napuštaju Kosovo. Ne samo zbog nestabilne situacije i naizgled beskrajnih tenzija, koje mi je jedan Srbin opisao kao „začarani krug“. Međutim, deo krivice počinje da bude snažnije usmeren prema Srpskoj listi (SL), političkoj stranci koju podržava Vlada Srbije.

Bilo je protesta od prošlog decembra usmerenim prema političarima SL – uključujući i tokom božićnih službi kada su političari SL bili zapanjeni – i veliki protest u januaru u Mitrovici na severu tokom prazničnog perioda bio je fokusiran na SL. 

Veliki deo besa proizilazi iz SL-ovog zadržavanja radnih mesta u javnom sektoru i njihove uloge u protestima prošle jeseni. Konkretno, u zahtevu da se barikade sruše ranije – i bez rezultata: posebno u povlačenju Specijalne policije Kosova – što su ljudi želeli.

Najznačajnije, Goran Antić, vlasnik Džo Travela, popularne autobuske kompanije, koji je otvoreno bio protiv stranke, nije mogao da dobije ugovore o ekskurziji za školske autobuse i dramatično je najavio na Facebook-u svoju želju da proda sve i ode.

“Zbog velikog pritiska sekte SNS i Srpske liste na sve disidente, uključujući i mene i moju imovinu po stoti put, obaveštavam vas da mi je sada zabranjeno da vozim školske ekskurzije”, rekao je Antić, kako je Kossev izvestio u martu.

Antićevi autobusi su oštećeni u prošlosti iz, kako je tvrdio, političkih razloga.

Čini se da su te objave sada izbrisane, ali ako Srbi razmišljaju o odlasku zbog protivljenja SL stranci – to ne znači da su za Kurtija. Prema rečima mnogih, eksproprijacija imovine od strane kosovske vlade za novu policijsku bazu na severu je znak da treba da odu i da ih albansko društvo ne prihvata. 

Navodne nasilne interakcije sa kosovskom policijom takođe su uplašile ljude koje plaši albanska etnička policija – posebno specijalne jedinice koje nose dugačko oružje i pancire – u kojima obavljaju dužnosti poput zaustavljanja saobraćaja. U ponedeljak, 10. aprila, na kontrolnom punktu u blizini Bistrice upucan je lokalni Srbin, a četvorica kosovskih policajaca pod istragom su zbog svojih postupaka. U početku, kosovska policija je demantovala incident i kritikovana je od strane američke ambasade zbog negiranja “bez detaljne provere”.

Prema nevladinoj organizaciji Aktiv (sa sedištem u Mitrovici na severu) do februara 2023. godine, preko 30 ljudi je na telefon nevladine organizacije prijavilo incidente uznemiravanja kosovske policije. 

Jedan lider nevladine organizacije kosovskih Srba sa juga Ibra rekao je da je to „tema o kojoj niko ne želi da razgovara. Oni [kosovski Albanci] ne žele nikoga drugog ovde. Oni žele da sve bude albansko.“

Kada je nevladina organizacija Aktiv 2022. godine anketirala kosovske Srbe, kod preko 78% Srba postojalo je odsustvo bliskog člana porodice. Južno od Ibra ta cifra je porasla na preko 86%. 

Većina ispitanika u istraživanju je takođe nagovestila da ne vide sebe na Kosovu u narednih pet godina – posebno oni od 18 do 46 godina i oni južno od Ibra. Glavni razlog je nedostatak ekonomskih mogućnosti, ali drugi je politička nestabilnost.

To je problem i za celo Kosovo. Miljana Bulatović, vlasnica Galerije Akvarijus u Severnoj Mitrovici, izjavila je da bi premijeru Kurtiju bilo bolje da osmisli politiku koja će sprečiti mlade ljude, od svih zajednica, da odu, nego da gnjavi Srbe zbog „starih automobila“, misleći na pitanje registarskih tablica.

Preko 42.000 ljudi, širom Kosova, emigriralo je 2021. godine, navodi Kosovska agencija za statistiku. 

Ali, za srpsku zajednicu situacija je akutna, „Broj učenika u školama u srpskom sistemu smanjen je na oko 2000 od 2019. godine (sa preko 17.000) i polako se izjednačava broj učenika na severu i jugu (učenici osnovnih škola u srpskim institucijama na jugu: 5676,  sever: 4070; Srednje škole na jugu: 2919, sever: 2196). Trend je alarmantan i govori o dubokoj krizi multietničnosti Kosova“, napisala je u poruci Milica Andrić Rakić, programska koordinatorka Nove društvene inicijative, nevladine organizacije sa severa Mitrovice.

Izbori su takođe zvanično raspisani za 23. april i biće teško videti – odbijanjem Srpske Liste da učestvuje na izborima kako će oni imati bilo kakav legitimitet. 

„Sa SL van izbora, izlaznost birača će biti najniža ikada, moja očekivanja su još manja nego na prvim lokalnim izborima 2013. godine u četiri opštine. Izabrani kandidati neće imati podršku i stvarni mandat da reše bilo koje od glavnih pitanja, kao što su pregovori o povratku kosovskih Srba koji su podneli ostavku, u odgovarajuće institucije. Ne mogu da isključim da će biti praćeni do opštinskih zgrada sa policijskim patrolama i da će se suočiti sa ozbiljnim preprekama u obavljanju svojih dužnosti zbog nedostatka osoblja. Oni će postati živo otelotvorenje prekinutih veza između Vlade Kosova i zajednice kosovskih Srba “, zaključila je Rakić.

Srpska lista nije odgovorila na zahtev za komentar.