Tih i izolovan život Albanaca na severu

Prema proceni OEBS-a, od oko 30.000 stanovnika Severne Mitrovice, oko 4,900 su Albanci. Međutim, i dalje postoji nedovoljno informacija o Albancima koji biraju da žive severno od reke Ibar i njihovim životima.

0
381

“Nemam društvo ovde.”  Yll, koji nije želeo da se njegovo ime koristi u ovom članku, mi kaže: “Ne idem na kafu i moja deca idu u školu na jugu i ne govore srpski.”

Yll je jedan od retkih Albanaca koji žive na severu. Posle rata se vratio sa porodicom da živi u Mitrovici, na severu, u svom stanu. Kaže da nije imao problema sa komšijama otkako se vratio pre šest godina.

Luli takođe živi u Severnoj Mitrovici. Tokom rata, njegovu kuću je spalila srpska vojska. Otišao je severno, u Novi Pazar, sačekao završetak rata i vratio se na sever Kosova. “Ovde je moj dom. Tako da ću živeti ovde,” kaže, čak i ako mora da iznajmljuje svoj dom, kao što radi. Luli kaže da nikada nije napustio sever, odlučivši da ostane čak i u prvim godinama posle rata.

I Luli i YIl rade i žive sa svojim porodicama na severu, ali nemaju stvarne veze sa srpskom zajednicom oko sebe. 

Obojica rade u Bošnjačkoj Mahali za preduzeće čiji su vlasnici i kojim upravljaju Albanci, a koje pruža usluge srpskoj zajednici. Tečno govore srpski. Yll-ova supruga radi u opštini na jugu. Međutim, iako obojica odbijaju da se presele na jug, oni biraju da ne komuniciraju sa ljudima iz svoje okoline.


Problem se završava

U redovnim intervalima, Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), predstavlja izveštaj o stanju na Kosovu u skladu sa rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 1244. Jedan odeljak je posvećen onome što se naziva “Povratak”, ljudima koji se vraćaju u domove (ili zamene za domove) u oblastima u kojima su živeli pre rata. 

Ove godine, u izveštaju UNMIK-a navedeno je da je bilo “127 žena i 134 muškarca (212 kosovskih Srba, 28 kosovskih Roma, 10 kosovskih Aškalija, 7 kosovskih Egipćana i 4 kosovska Albanca)”.     U regionu još uvek ima oko 200.000 raseljenih lica sa Kosova koja uglavnom žive u Srbiji.

Broj povratnika se sada smanjuje, dalje piše u izveštaju, kako prolaze godine posle rata. Međutim, njihov fokus bio je na nevećinskim zajednicama. Kao što je i slučaj Srpkinje sa Kosova, koja se ovog leta vratila u svoj stan u Đakovici, dominirao naslovnim stranama zbog napora lokalne opštine da je iseli, što je odbio Osnovni sud u Đakovici. Međutim, često u tišini, dešavaju se i obrnuti slučajevi, a kosovski Albanci žive i rade u oblastima u kojima su manjina. 

Takođe, i dalje postoje napori za stvaranje multietničkih prostora na severu, kao što su napori urbanog planiranja i razvoja od strane UN-Habitata u mešovitim selima u Srbici i u još četiri opštine na severu zemlje. 

Prema proceni OEBS-a, od oko 30.000 stanovnika Severne Mitrovice, oko 4,900 su Albanci. 

Međutim, i dalje postoji nedovoljno informacija o Albancima koji biraju da žive severno od reke Ibar i njihovim životima.

Bez institucionalne pomoći

I Luli i YIl rekli su da nisu dobili podršku međunarodne zajednice, niti centralne ili lokalne vlade na Kosovu. UNHCR je zatražio da kontaktiramo lokalne vlasti “s obzirom da nemaju informacije o tome”.

Kao što je Luli rekao o centralnoj vladi, “Oni nam uopšte ne pomažu.”

Uprkos predizbornoj kampanji Aljbina Kurtija među vlasnicima albanskih preduzeća u živahnoj, multietničkoj oblasti Bošnjačke Mahale u novembru prošle godine.

Uprkos zahtevima, kosovska vlada nije odgovorila na pitanja. Međutim, 12. oktobra, Xhelal Sveçla, ministar unutrašnjih poslova, objavio je da “katastarske oblasti Suvi Do, Gušavac, Gornje Vinarce, Donje Vinarce i Vidimirić pređu iz uprave i odgovornosti policijske stanice Severne Mitrovice u Južnu Mitrovicu.”  

Radna grupa za povratnike koja uključuje ministra za lokalnu samoupravu i administraciju sastala se samo jednom prošle godine, kako je izvestio UNMIK.

UNMIK, koji još uvek nadgleda situaciju za sve manjine na Kosovu, kaže: “Izgradnja poverenja između svih zajednica na Kosovu jedna je od prioritetnih oblasti UNMIK-a u sklopu njegovog mandata kako bi se osigurali uslovi za miran i normalan život svih stanovnika Kosova. 

UNMIK je takođe saopštio da nastavlja da podržava inicijative i druga sredstva za stvaranje mostova među zajednicama.

Yll je rekao da nije imao problema sa komšijama. Ali, izbegava bilo kakvu raspravu o politici sa bilo kim, preferira miran život. 

Nedavno je sever potresla kontroverza oko registarskih tablica. Kosovska vlada odlučila je da sprovede odluku kojom će se od srpskih putnika zahtevati da koriste privremene tablice Kosova kao što to Srbija traži kosovskim putnicima. Kosovska vlada poslala je specijalne policijske snage na sever i to je pokrenulo proteste. Na kraju je KFOR morao da sprovede mir. Kada sam pitao Yll-a za njegovo mišljenje o ovome, on se nasmejao i rekao da nema mišljenje.

Luli je, sa druge strane, bio glasniji. “Zašto bismo mi plaćali struju, a oni ne? Moraju da plate, kao i ja.” Plaćam da idem u Novi Pazar i oni takođe treba da plate.”